Arhiva
23.april 2024.
U okviru projekta "Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije", koji realizuje Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja (MADOP) uz podršku Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, održana je radionica za učenike osmog razreda OŠ „Boško Strugar“. Cilj radionice bio je podizanje svijesti o opasnostima koje predstavljaju živa i njena jedinjenja za zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Radionicu je vodila ekspertkinja Đina Janković, koja je učenike upoznala sa opasnostima žive i živinih jedinjenja, kao i načinima zaštite od štetnih uticaja ovih materijala. Na interaktivan način, učenici su bili uključeni u diskusiju, što ih je motivisalo da dublje razmišljaju o ovoj temi.
Korišćenje žive i njenih jedinjenja u raznim proizvodima i procesima može dovesti do zagađenja životne sredine, što u krajnjem slučaju ima negativne posledice po zdravlje ljudi. Ova radionica je, stoga, imala za cilj ne samo unapređenje zdravlja ljudi, već i očuvanje životne sredine.
Edukacija je ključni element u promjeni ponašanja i svijesti ljudi, što je od vitalnog značaja za smanjenje ispuštanja žive i njenih jedinjenja u životnu sredinu. Projekat obuhvata učenike različitih uzrasta, ali su prioritetna grupa učenici osmih razreda osnovnih škola. Prema školskom planu i programu, učenici osmih razreda u okviru predmeta Hemija izučavaju neorgansku hemiju i teške metale, što ovu grupu čini idealnom za ovakvu vrstu edukacije.
Ovim projektom, MADOP nastoji da doprinese dugoročnom očuvanju zdravlja ljudi i životne sredine, osnažujući mlade generacije znanjem i sviješću o važnosti prevencije zagađenja živom.
18.mart 2024.
Nakon dugoročne izloženosti elementarnoj živi na radnom mjestu, najčešće manifestacije trovanja od inhalacije elementarne žive su povećana uzbuđenost i tremor. Karakteristični simptomi nakon dugotrajnih izloženosti visokim dozama (inhalacijom koncentracija iznad 0.5 mg/m3 tokom mnogih godina) su tremor mišića u prstima, kapcima i usnama, koji mogu da napreduju do hroničnih spazama ekstremiteta. Rani znaci toksičnosti nakon inhalacije žive su manje specifični, a rana faza toksičnosti često se naziva "mikromercurializam". Klinički nalazi u ovom stanju uključuju tremor, povećanje štitne žljezde, povećanu apsorpciju joda u štitnoj žljezdi, tahikardiju, gingivitis i hematološke promjene. Za dijagnozu rane faze trovanja elementarnom živom, trebalo bi da budu prisutna najmanje tri od ovih nalaza zajedno sa povećanim koncentracijama žive u krvi
ili povećanim izlučivanjem žive putem urina. Gingivitis i hipersekracija sa jakim metalnim
ukusom takođe se smatraju dodatnim simptomima hronične inhalacije elementarne žive.
Živa, kao i ostali metali, u bliskom kontaktu sa kožom i sluzokožom prepoznati su uzroci
kontaktnog dermatitisa.
Živa kao i drugi metali je dobro poznata po svojoj sposobnosti da izazove alergijski kontaktni dermatitis (Garner 2004, Khamaysi et al. 2006). Zaista, visok procenat pacijenata sa lokalizovanim mukoznim reakcijama (oralni lichen planus) pokazuje pozitivan kožni test za amalgam ili živu i uklanjanje dentalnih amalgamskih ispuna može dovesti do kliničkog poboljšanja pa čak i potpune remisije.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz finansijsku podršku Ministarstva turizma, ekologije, odžrivog razvoja i razvoja sjevera.
17.mart 2024.
Amalgamska plomba je sive ili srebrne boje i sastoji se od 50 procenata žive. Srebrna boja plombe je razlog zašto se često nazivaju srebrnim plombama. Često se koriste za popunjavanje šupljina zbog niske cijene i jednostavnosti ugradnje.
Problem je što, zbog visokog sadržaja žive, mogu biti opasne za vaše dugoročno zdravlje - ne postoji poznata bezbjedna količina žive koja može biti unijeta u ljudsko tijelo.
Nijedna studija nije dokazala da su amalgamske plombe potpuno bezbjedne.
Kako otpad od zubnih amalgama utiče na životnu sredinu?
Ako se njime nepravilno upravlja od strane stomatoloških ordinacija, otpad od dentalnih amalgama može dospijeti u životnu sredinu. Stomatološke ordinacije su najveći izvor žive u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda.
Ako otpad od amalgama dospije na deponiju, živa može biti oslobođena u podzemne vode ili vazduh. Ako dođe do spaljivanja, može biti emitovana u vazduh. Ako se mulj koristi kao poljoprivredno đubrivo, dio žive iz đubriva može ispariti u atmosferu. Kroz padavine, živa dospijeva u zemljište, vodene sisteme i vegetaciju.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz finansijsku podršku Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
15.mart 2024.
Živa dospijeva u ljudski organizam iz različitih izvora. Najveći izvor je unos ribe i drugih
prehrambenih proizvoda povezanih sa vodenom sredinom. To je zato što se živa ovjde uglavnom nalazi kao metil-živa, koja zbog lakše apsorpcije i akumulacije u tijelu ima veću toksičnost od metalne žive.
Veliki predatori, kao što su tuna, sabljarka i sl. nalaze se na vrhu prehrambenog lanca u morskom ekosistemu pa iz tog razloga mogu bioakumulirati veliku količinu žive i to posebno u obliku metil
žive. Tune, sabljarke i njima srodne vrste su vrste sa vrlo brzim metabolizmom, a shodno tome i unos hrane u organizam je čest, takođe to su i dugoživeće vrste, te zbog toga postoji vrlo velika mogućnost za bioakumulaciju žive u njihovom organizmu. Iz navedenih razloga ne preporučuje se konzumirati tunjevinu i njima srodne vrste u velikim količinama kroz dugi period.
Trudnicama se ne preporučuje tunjevina, a razlog tome je upravo moguća akumulacija žive i teških metala kod velikih i starih tuna.
Samo jedna konzerva tunjevine u sebi sadrži 18.11 mikrograma žive, dok je dozvoljen maksimalni unos žive je 1.6 mikrograma po kilogramu tjelesne mase i to nedeljno! Zato vodite računa da konzerviranu tunjevinu ne konzumirate previše.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz finansijsku podršku Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
10.mart 2024.
Jednom kada dospije u atmosferu, živa može postojati u različitim oblicima: elementarna živa, reaktivna gasovita živa i živa vezana za čestice. Elementarna živa može ostati u atmosferi do jedne godine, što joj omogućava transport na velike udaljenosti. Tokom svog boravka u atmosferi, živa može proći kroz različite hemijske reakcije, preći u reaktivniji oblik i taložiti se putem kiše ili prašine na zemlju i vodene površine i tako kontaminirati ekosisteme.
Živa je pronađena svuda u svijetu u organizmima ljudi i životinja. Takođe je utvrđena prisutnost žive u životinjama i ljudima na Grenlandu i drugim arktičkim područjima, što naglašava da je riječ o globalnom problemu, jer u tim područjima nema značajnih lokalnih izvora, što znači da dolazi do transporta putem vazduha i vode.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz
finansijsku podršku Ministasrtva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
07.mart 2024.
Trudnica izložena živi ima veći rizik od toga da rodi dijete sa urođenim manama i razvojnim problemima. Majka prenosi živu koja se akumulirala u njenom tijelu na razvijajući fetus.
Izloženost živi u materici zbog konzumacije ribe i morskih plodova koji sadrže metil-živu može negativno uticati na mozak i nervni sistem bebe, koji su u razvoju. To je povezano sa ADHD-om (Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti) i drugim uobičajenim problemima učenja i ponašanja.
Fetusi, dojenčad i mala djeca su 4-5 puta osjetljiviji na izloženost živi nego odrasli. Viši nivo žive može narušiti fizički i mentalni razvoj djeteta, uključujući motoričke vještine, sposobnost učenja i pamćenje.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz
finansijsku podršku Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
04.mart 2024.
Kreme za izbjeljivanje kože
Živa je uobičajeni sastojak u kremama za izbjeljivanje kože i nekim sapunima. Takođe se nalazi u kozmetici kao što su ruž za usne, proizvodi za čišćenje očiju i maskara. Živine soli inhibiraju formiranje melanina, što dovodi do svjetlije boje kože.
Termometri - Termometar sa živom sadrži od 0,3 do 0,5 g elementarne žive. Mala srebrna kuglica u termometru sa živom može biti opasna ako se staklo razbije i živa se ne očisti pravilno. Živa će ispariti i može kontaminirati okolni vazduh, postajući toksična za ljude i životinje.
Baterije - Proizvođači koriste živu u baterijama kako bi spriječili nakupljanje unutrašnjih gasova koji uzrokuju nadimanje i curenje baterije. Živa je obično prisutna u dugmastim baterijama i baterijama sa živinim oksidom.
Zubni amalgami - Zubni amalgam je materijal za plombiranje koji se koristi za popunjavanje šupljina uzrokovanih karijesom. Otprilike 50% zubnih amalgama čini elementarna živa. Plomba sa živinim amalgamom oslobađa živine pare u vrlo malim količinama, a te pare mogu biti apsorbovane u krvotok osobe i dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Živa u laboratorijama i školama - Elementarna živa i jedinjenja žive, reagensi koji sadrže živu i drugi uređaji često se nalaze i u školskim i u profesionalnim laboratorijama.
Pesticidi i biocidi - Neorganska i organska jedinjenja žive se koriste u tretmanu sjemena, za kontrolu algi, kao i u rashladnim komorama i fabrikama celuloze i papira.
Aditivi za boje - Fenil-živina jedinjenja i živin acetat ponekad se dodaju bojama kao fungicidi kako bi se spriječio razvoj plijesni i buđi.
Sijalice - Kompaktne fluorescentne sijalice (CFL) sadrže male količine žive. Mali procenat ove žive može biti oslobođen u vazduh ako se sijalice razbiju. Živa takođe može biti oslobođena u životnu sredinu ako se sijalice ne recikliraju pravilno.
Medicinska oprema i farmaceutski proizvodi - Živa se koristi u vrlo malim količinama kao konzervans ili antibakterijski agens u brojnim farmaceutskim proizvodima koji se izdaju bez recepta ili na recept. To uključuje antibiotike, manžetne za mjerenje krvnog pritiska, rastvore za kontaktna sočiva, zubniamalgam, diuretike, kapi za uši i oči, kao i masti za oči.
Antikviteti - Neki antikviteti, kao što su barometri, klatna satova, ogledala, vaze i harmonijumi, sadrže živu.
Živini releji - Živini releji se koriste decenijama kao industrijski kontrolni uređaji. Ova vrtsta releja (relej sa pomjeranjima žive, živini kontaktori) su releji koji koristi živu kao prenosni element.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz
finansijsku podršku Ministarstva turizma, ekologije, odrivog razvoja i razvoja sjevera.
02.mart 2024.
Industrijski procesi oslobađaju živu kao nusproizvod u atmosferu.
Ako se predmeti koji sadrže živu bace u smeće, živa se na deponijama oslobađa
kroz isparenja i kroz procese ispiranja.
Živa isparava kada se otpad spaljuje.
Živa koja se ispira kroz sisteme otpadnih voda taloži se i lijepi za mulj u otpadnim
vodama, isparava i taloži na drugim mjestima.
Živa prelazi velike udaljenosti u vazduhu prije nego se ponovo slegne na zemlju. Može,
prenoseći se kroz vazduh, da obiđe planetu. Živa koja dospije na kopno vezuje se za
organske materije. Živa koja dospije u potoke, rijeke, jezera, mora i okeane prelazi, uz pomoć mikroorganizama, u mnogo toksičniji oblik poznat kao metil-živa.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz
finansijsku podršku Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
01.mart 2024.
Elementarna živa
Čista živa se naziva elementarna živa. Ona je tečna na sobnoj temperaturi. Koristi se u termometrima, zubnim amalgamima, fluorescentnim sijalicama, električnim prekidačima, u rudarstvu industrijskim procesima. Ispušta se u vazduh prilikom sagorijevanja uglja i drugih fosilnih goriva.
Neorganska jedinjenja žive
Neorganska jedinjenja žive nastaju kada živa reaguje sa drugim elementima kao što su sumpor ili kiseonik, formirajući jedinjenja ili soli. Ova jedinjenja mogu prirodno da se nalaze u životnoj sredini. Neorganaska jedinjenja žive koriste se u nekim industrijskim
procesima i u proizvodnji drugih hemikalija.
Organska jedinjenja žive
Organaska jedinjenja žive nastaju kada živa reaguje sa ugljenikom. Mikroorganizmi u vodi i
zemlji pretvaraju elementarnu i neorgansku živu u organska jedinjenja, metil-živu, koja se
akumulira u lancu ishrane.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz
finansijsku podršku Ministartva turizma, ekologije, odrivog razvoja i razvoja sjevera.
29.februar 2024.
Živa je element koji se nalazi u vazduhu, vodi i zemlji. Prirodno se javlja u zemljinoj kori. Oslobađa se u životnu sredinu kroz vulkanske aktivnosti, eroziju stijena, ali u najvećoj mjeri kao rezultat ljudskih aktivnosti. Živa je bioakumulativan persistentan, i toksičan zagađivač. Zagađenje živom predstavlja veliki problem za javno zdravlje i životnu sredinu. Hemijski simbol za živu je Hg. Ova skraćenica dolazi od grčke riječi „hydrargyrum“, što znači „tečno srebro“. U svom čistom obliku, živa je srebrnobijela metalna supstanca koja je tečna pri standardnoj temperaturi i pritisku. Čista živa se često naziva kviksilver, elementarna živa, metalna živa ili tečna živa.
Istorijat
Arheolozi su pronašli živu u egipatskoj grobnici iz 1500. godine prije nove ere. Stari
Egipćani i Rimljani su je koristili u kozmetici. Stari Grci su koristili cinabarit u pomadama i kao lijek.
Kako se proizvodi živa
Elementarna živa se proizvodi iz rude cinabarit, koja sadrži visoke koncentracije sulfida žive. Živa se takođe dobija i kao nusproizvod prilikom vađenja i rafinacije metala kao što su bakar, zlato, olovo i cink.
Projekat „Živa istina: Edukacije o štetnosti žive i značaju prevencije“ se realizuje uz
finansijsku podršku Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
29.februar 2024.
Đina Janković, predstavnica UZNR CG, gostovala je na TV Gradska, u emisiji "Znam da znaš", dana 29. februara 2024. godine. Tokom gostovanja, Janković je govorila o nekoliko ključnih tema vezanih za zaštitu na radu u Crnoj Gori, koje su obrađene na nedavno održanoj konferenciji.
Na početku, fokus razgovora je bio na dva smrtna slučaja na radu koja su se desila prethodne sedmice. Istakla je da je razlog ovih tragičnih događaja nedostatak adekvatnog sistema zaštite na radu, bez obzora da li je u pitanju odgovornost poslodavca ili zaposlenog. Naglasila je hitnost rješavanja ovog problema kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti.
Drugo, Janković je govorila o opštem stanju zaštite na radu u Crnoj Gori. Istakla je da postojeći sistem ima ozbiljne nedostatke koji ugrožavaju bezbednost zaposlenih. Pozvala je na hitne reforme i poboljšanja kako bi se osiguralo adekvatno obezbeđenje zaštite i zdravlja na radu.
Treće, Đina Janković je informisala gledaoce o nedavno održanoj obuci iz oblasti zaštite i zdravlja na radu za zaposlene u medijima. Istakla je važnost kontinuirane edukacije zaposlenih o rizicima i mjerama zaštite na radu kako bi se unaprijedila svijest i spriječile eventualne tragedije.
Na kraju, Janković je iznijela zaključke i preporuke koje su proizašle iz nedavno održane konferencije "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika". Podvukla je neophodnost hitnih akcija i promjena kako bi se unaprijedila situacija u oblasti zaštite na radu u medijskom sektoru.
Gostovanje Đine Janković u emisiji "Znam da znaš" na TV Gradska predstavljalo je značajan doprinos u podizanju svijesti javnosti o važnosti zaštite na radu i potrebi za sistemskim unapređenjima u ovoj oblasti.
29.februar 2024.
Trenutna praksa ne uključuje odgovarajuću procjenu ovih rizika, što stvara ozbiljne nedostatke u zaštiti zdravlja i bezbjednosti zaposlenih. Stoga, preporučuje se detaljna revizija zakona i podzakonske regulative kako bi se obezbjedilo da psihosocijalni rizici budu uključeni i na odgovarajući način tretirani u okviru sistema zaštite i zdravlja na radu. Ovo će pružiti bolju zaštitu zaposlenih od potencijalnih štetnih uticaja na njihovo mentalno i emocionalno zdravlje tokom obavljanja radnih aktivnosti
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa , Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira Evropska unija u Crnoj Gori , a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
28.februar 2024.
Dana 28. februara 2024. godine održana je završna konferencija posvećena prezentaciji rezultata istraživanja i Studije nastale u okviru projekta "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika". Ovaj projekat je predstavljao pionirski korak u istraživanju psihosocijalnih rizika koji značajno utiču na kvalitet života, zdravlje i dužinu radnog i životnog vijeka novinara i novinarki u Crnoj Gori. Važno je naglasiti da je ovo istraživanje prvo ovakve vrste koje je sprovedeno u Crnoj Gori, čime je postavljena značajna osnova za dalje razumijevanje i unapređenje zdravlja novinara.
Konferenciji je prisustvovalo 34 učesnika, uključujući zaposlene u medijima i predstavnike relevantnih ministarstava, inspekcijskih organa, Instituta za javno zdravlje, Uprave za statistiku i organizacija civilnog društva. Ovo široko učešće pokazuje visok stepen interesovanja i važnost tema koje su bile predmet istraživanja.
Gospodin Milan Radović iz Građanske Aliejnse, u ime donatora, pozdravio je prisutne i predstavio projekat "Bez nekažnjivosti za povredu i kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori", koji doprinosi borbi za ljudska prava u zemlji i jačanje demokratije, a koji se sprovodi u saradnji sa Beogradskim centrom za ljudska prava i Međunarodnom komisijom pravnika.
Đina Janković, u ime MADOP-a i UZNR CG, detaljno je prezentovala aktivnosti realizovane u okviru projekta "Iza kamere ispred zdravlja" tokom prethodnih 6 mjeseci. Naglasila je važnost istraživanja u razumijevanju dubokih slojeva problema s kojima se novinari suočavaju, kao i potrebu za daljim koracima ka rješavanju tih problema.
Dražen Đurašković iz Sindikata medija Crne Gore je iznio rezultate istraživanja koji su ukazali na alarmantno stanje u vezi sa zaštitom i zdravljem na radu zaposlenih u medijima. Posebno je istaknuto da samo 20% zaposlenih u medijima ima adekvatno razumijevanje koncepta zaštite i zdravlja na radu, što zahtijeva hitne intervencije.
Predsjednik Sindikata medija Crne Gore, Radomir Kračković, govorio je o različitim rizicima sa kojima se novinari suočavaju, ističući nedovoljnu pažnju koja se posvećuje ovom pitanju i neophodnost konkretnih akcija kako bi se zaštitili zaposleni.
Snežana Ivanović iz Ministarstva rada i socijalnog staranja je istakla brojne psihosocijalne rizike sa kojima se zaposleni u javnim institucijama, posebno u PR službama i biroima za odnose s javnošću, suočavaju svakodnevno. Podvukla je potrebu za sveobuhvatnim pristupom zaštiti zdravlja zaposlenih.
Kroz analizu stresa, pritiska, prijetnji i nesigurnosti s kojima se novinari suočavaju, istraživanje je imalo za cilj osvijetliti dublje slojeve problema i podstaknuti na konkretne akcije i rješenja.
Predstavljeni su egzaktni podaci i nalazi do kojih se došlo, koji ukazuju na sistemske manjkavosti u sprovođenju cilja zaštite zdravlja zaposlenih u medijskom sektoru. Diskutovano je o preporukama i koracima ka unapređenju situacije.
Zaključno, istaknuto je da zaštita i zdravlje na radu ne smiju se posmatrati isključivo kao pravna obaveza, već kao odgovornost poslovanja. Investiranje u sigurnost zaposlenih donosi dugoročne koristi kroz povećanje produktivnosti, zadovoljstvo zaposlenih i održivost organizacije. Naglašeno je da su zaštita i zdravlje na radu i procjena rizika za zaposlene u medijima važne iz najmanje tri razloga:
1. Sigurnost zaposlenih
U medijskom sektoru, gdje novinari često rade na terenu, izlažući se različitim rizicima, procjena rizika i zaštita i zdravlje na radu postaju izuzetno važni. Identifikacija i procjena potencijalnih opasnosti, bilo da su to fizički rizici na terenu ili digitalni rizici vezani uz onlajn sigurnost, omogućuju poslodavcima stvaranje strategija zaštite kojima se minimalizuju rizici po zaposlene. Ovo je posebno ključno u situacijama gdje novinari izvještavaju iz konfliktnih područja ili rade na pričama koje uključuju izloženost opasnostima.
2. Očuvanje slobode medija
Zaštita i zdravlje na radu u medijima takođe doprinosi očuvanju slobode medija. Novinari, kamermani i drugi profesionalci u medijima često se suočavaju s izazovima kao što su prijetnje, fizički napadi ili digitalni napadi s ciljem ograničavanja njihove slobode izražavanja. Postojanje jasnih sigurnosnih protokola i zaštitnih mjera ne samo da štiti novinare, već i osigurava neometano izvještavanje o relevantnim temama, čime se čuva ključna uloga medija u demokratskom društvu.
3. Reputacija i odgovornost medijskih organizacija
Organizacije u medijskom sektoru koje ozbiljno pristupaju procjeni rizika i zaštiti na radu ne samo da čuvaju svoje zaposlene, već i čuvaju svoju reputaciju. Negativni događaji vezani uz povrede ili sigurnosne propuste mogu imati ozbiljne posljedice po imidž medijske kuće. Stvaranje sigurnog radnog okruženja pokazuje odgovornost prema zaposlenima i društvu te doprinosi izgradnji pozitivne percepcije organizacije. Sveukupno, važnost procjene rizika i zaštite i zdravlja na radu u medijima odražava se na ljudske aspekte, slobodu medija i poslovnu reputaciju.
Na kraju je prezentovano 11 preporuka, koje su proizašle iz ovog istraživanja i koje će biti dostavljene i prezentovane donosiocima odluka.
1. Obuke i edukacija
Neophodno je kreirati i implementirati plan redovne obuke novinara i ostalih zaposlenih u medijima o specifičnim rizicima u ovoj branši, s posebnim naglaskom na rad na terenu, sigurnosti digitalnog novinarstva i postupcima u vanrednim situacijama.
2. Bezbjednosni protokoli
Neophodno je razvijanje i redovno ažuriranje protokola koji obuhvataju sve aspekte rada u medijima.
3. Zaštitna oprema
Osiguranje odgovarajuće zaštitne opreme, poput prsluka s oznakama, kaciga, rukavica i drugih sredstava potrebnih za rad u opasnim uslovima.
4. Psihološka podrška
Uspostavljanje servisa za podršku zaposlenima u svrhu pružanja psihološog savjetovanja.
5. Pravna zaštita
Osiguranje pravne zaštite za novinare, uključujući informacije o njihovim pravima, pravne savjete u vezi s izvještavanjem o kontroverznim temama i potrebne procedure u slučaju pravnih napada.
6. Evaluacija i povratne informacije
Redovna evaluacija implementiranih mjera kroz povratne informacije zaposlenih, izvještavanje o incidentima i prilagođavanje protokola stvarnim potrebama i promjenama u radnom okruženju.
7. Promovisanje kulture bezbjednosti
Razvijanje kulture bezbjednosti koja podstiče svijest o važnosti zaštite i zdravlja na radu, odgovornog ponašanja i međusobne podrške među zaposlenima.
8. Izmjene i dopune Zakona o zaštiti i zdravlju na radu i podzakonskih akata
Izmjene su neophodne kako bi se obezbjedilo adekvatno adresiranje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Trenutna praksa ne uključuje odgovarajuću procjenu ovih rizika, što stvara ozbiljne nedostatke u zaštiti zdravlja i bezbjednosti zaposlenih. Stoga, preporučuje se detaljna revizija zakona i podzakonske regulative kako bi se obezbjedilo da psihosocijalni rizici budu uključeni i na odgovarajući način tretirani u okviru sistema zaštite i zdravlja na radu. Ovo će pružiti bolju zaštitu zaposlenih od potencijalnih štetnih uticaja na njihovo mentalno i emocionalno zdravlje tokom obavljanja radnih aktivnosti.
9.Provjera kvaliteta Akta o procjeni rizika
Neophodno je da se sprovede kontrola urađenih Akata o procjeni rizika u medisjkim organizacijama, ukoliko su oni donijeti.
10. Imenovanje zaposlenih za zaštitu na radu
Neophodno je da svi poslodavci u medijima imenuju zaposlene za zaštitu na radu i otvore dijalog sa predstavnicima zaposlenih o ovom pitanju.
11. Procjena psihosocijalnih rizika zaposlenih u PR službama i biroima za odnose s javnošću
Procjena psihosocijalnih rizika zaposlenih u PR službama i biroima za odnose s javnošću je bitna jer omogućava prepoznavanje potencijalnih izvora stresa, pritiska i konflikata na radnom mjestu. To pomaže u identifikaciji faktora koji mogu negativno uticati na mentalno i emocionalno zdravlje zaposlenih. Takođe, takva procjena omogućava implementaciju preventivnih mjera i intervencija kako bi se obezbjedilo zdravo radno okruženje i smanjio rizik od burnouta, depresije i drugih mentalnih problema. Ovo je važno ne samo za dobrobit zaposlenih već i za produktivnost organizacije i očuvanje njenog ugleda i odnosa s javnošću.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
28.februar 2024.
U emisiji "Link", koja se emituje na RTCG i RCG, Dana 28. februara 2024. godine, Đina Janković, predstavnica Udruženja zaštite na radu Crne Gore, otvorila je dijalog o ključnim izazovima i potrebama u oblasti zaštite i zdravlja na radu, nastojeći da osvjetli tamne uglove rada u Crnoj Gori, ističući nužnost koraka prema poboljšanju uslova rada za sve.
Crna Gora, kao mnoge zemlje, suočava se s brojnim izazovima u oblasti zaštite i zdravlja na radu. Nedostatak adekvatnih mjera, nedovoljna edukacija, te nedostatak implementacije propisa često dovode do rizika po zdravlje i sigurnost zaposlenih. U tom kontekstu, istraživanje koje je sprovela Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja u saradnji sa Udruženjem zaštite na radu Crne Gore predstavlja dragocjen doprinos razumijevanju situacije.
RTCG - Radio Televizija Crne Gore - Nacionalni javni servis :: Izdvajamo :: U "Linku" o uslovima zaposlenih u Crnoj Gori
Naziv istraživanja, "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika", ukazuje na fokus na psihosocijalne rizike koji utiču na novinare i novinarke, ali i ostale zaposlene u medijima. Ovaj aspekt zaštite i zdravlja na radu često ostaje nevidljiv ili nedovoljno istražen. Kroz analizu stresa, pritisaka, prijetnji i drugih oblika rizika, istraživanje je osvijetlilo složenost problema s kojima se novinari suočavaju u svom profesionalnom okruženju.
Rezultati istraživanja iznose niz preporuka koje bi trebalo da posluže kao osnova za dalje akcije i promjene. Obuka i edukacija zaposlenih, razvoj bezbjednosnih protokola, psihološka podrška, pravna zaštita i promovisanje kulture zaštite i zdravlja na radu samo su neki od ključnih koraka koji su identifikovani kao neophodni za poboljšanje stanja.
Najava završne konferencije na kojoj će biti prezentovani detaljni rezultati istraživanja predstavlja važan trenutak u ovom procesu. Konferencija će pružiti priliku za širu raspravu o izazovima i potrebama u oblasti zaštite i zdravlja na radu, te za identifikaciju konkretnih koraka ka implementaciji preporuka iz istraživanja.
U zaključku, gostovanje Đine Janković u emisiji "Link" predstavlja korak naprijed ka podizanju svijesti o važnosti zaštite i zdravlja na radu u Crnoj Gori. Istraživanje koje je predstavila pruža dublji uvid u probleme s kojima se suočavaju zaposleni, kao i konkretne smjernice za poboljšanje situacije. Nadamo se da će rezultati ovog istraživanja poslužiti kao pokretač za promjene i unapređenje radnih uslova u zemlji.
28.februar 2024.
Televizijska ekipa RTCG je ispratila cjelokupnu konferenciju "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika" i prilog o tome emitovala u večernjem dnevniku. U ovom prilogu je istaknuta ključna uloga zaštite i zdravlja novinara u demokratizaciji društva i obezbjeđivanju slobode medija.
Naglašena je važnost ove inicijative u poboljšanju uslova rada novinara i osiguranju neometanog novinarskog izvještavanja, čime se čuva ključna uloga medija u demokratskom društvu.
Skrenuta je pažnja na potrebu za sistemskim unapređenjem zaštite novinara kako bi se osigurala njihova sigurnost i očuvao integritet medijske profesije.
Ova inicijativa je dodatno istakla važnost zaštite novinara u kontekstu jačanja demokratije i očuvanja slobode medija, te ukazala na neophodnost daljih akcija i poboljšanja uslova rada novinarske zajednice.
28.februar 2024.
Novinarska ekipa Nova M je ispratila završnu konferenciju "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika" o čemu je u Centralnom Dnevniku emitovala prilog iste večeri. Naglašena je ključna uloga koju ima zaštita i zdravlje novinara u obezbjeđivanju integriteta medijske slobode i jačanju demokratskih vrijednosti.
Konferencija "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika" istakla je hitnost unapređenja uslova rada novinara kako bi se obezbijedila njihova sigurnost i očuvao integritet novinarske profesije.
Ovaj događaj je podigao svijest o izazovima s kojima se novinari suočavaju u svakodnevnom obavljanju svojih dužnosti i istakao važnost preduzimanja konkretnih mjera u ciju zaštite njihovog zdravlja i bezbjednosti.
Nadalje, naglašeno je da je unapređenje uslova rada novinara ključno za očuvanje slobode medija i demokratskih principa, te je istaknuta potreba za daljim akcijama i promjenama u praksi radi poboljšanja situacije novinarske zajednice.
27.februar 2024.
U jutarnjem programu "Budilnik" na TV E, Đina Janković je najavila završnu konferenciju na projektu "Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika".
Đina Janković je istakla da se očekuje značajna prisutnost novinara, medijskih stručnjaka, predstavnika institucija i civilnog društva. Na konferenciji će se analizirati rezultati projekta, istaknuti ključni nalazi istraživanja i predložiti konkretne akcije za poboljšanje uslova rada novinara.
Opisala je samu realizaciju projekta kao uspješnu, ističući da su postavljeni ciljevi ostvareni, osim jednog. Nažalost, nije bilo moguće prikupiti podatke o prosječnom radnom i životnom vijeku novinara, jer nijedna javna institucija nije posjedovala takve podatke. Ovo je identifikovano kao nedostatak u istraživanju.
Podsjetila je da su učesnici, nedavno održane obuke, izrazili zadovoljstvo što se pitanje bezbjednosti novinara sve više prepoznaje i razmatra. Postoji tendencija razvijanja svijesti o rizicima u kojima novinari rade, kao i potrebe za promjenom uslova rada, ali i potreba za izmjenu zakonske regulative. Ovo je važan korak ka osiguranju sigurnijeg okruženja za novinare u Crnoj Gori.
Janković je najavila da će se u narednom periodu fokusirati na implementaciju preporuka proizašlih iz projekta, kao i na sprovođenje novih inicijativa koje će dalje unaprijediti zaštitu novinara. Očekuje se nastavak saradnje sa relevantnim institucijama i organizacijama kako bi se postigli konkretni rezultati.
Ovo gostovanje pružilo je važne informacije o projektu "Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika" i naglasilo važnost kontinuiranog rada na poboljšanju uslova rada novinara u Crnoj Gori.
26.februar 2024.
Đina Janković je gostovala u emisiji "Naša prava" na RTV Budva, ističući važnost zaštite i zdravlja na radu. Bezbjednost novinara nije samo fizički aspekt, već i psihološki. Projekat "Novinarski životni vijek u sjenci rizika" je prvo istraživanje takve vrste u Crnoj Gori, identifikujući ključne probleme i preporuke za poboljšanje situacije novinara. Obuka, bezbjednosni protokoli i psihološka podrška su ključni. Podržite zaštitu novinara!
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
#ZaštitaNovinara #SigurnostNaRadu #NovinarskiŽivotniVijek #RTVBudva #CrnaGora #EUFinansiranje
23.februar 2024.
Uključivanje zaposlenih u taj proces ključno je za obezbjeđivanje boljeg i efikasnijeg utvrđivanja rizika i upravljanja rizicima. Rizici zaposlenih u medijima u Crnij Gori nijesu procijenjeni na adekvatan način.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira Evropska unija u Crnoj Gori , a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
21.februar 2024.
U emisiji "Naša prava" koja se emituje na RTV Budva, gostovala je Đina Janković, koja je diskutovala o zaštiti i zdravlju na radu. Istakla je da je upravljanje zaštitom i zdravljem na radu u poslovanju ključno za poboljšanu performansu i profitabilnost. Naglasila je da svi akteri u poslovanju, uključujući poslodavce, zaposlene i podizvođače, imaju koristi od unaprijeđenih politika i praksi zaštite i zdravlja na radu.
Posebno se osvrnula na specifične rizike s kojima se suočavaju zaposleni u medijima. Istakla je da fizički napadi, prijetnje i uvrede nisu jedini izazovi, već da novinari često rade pod stresom, izloženi su pritiscima i nesigurnosti. Navela je primjere incidenata koji su se dogodili u Crnoj Gori i naglasila važnost integrisane bezbjednosti u medijima.
Takođe Janković je predstavila projekat "Novinarski životni vijek u sjenci rizika", koji je prvo istraživanje takve vrste sprovedeno u Crnoj Gori. Cilj projekta bio je istražiti psihosocijalne rizike koji utiču na kvalitet života, zdravlje i dužinu radnog vijeka novinara. Kroz analizu stresa, pritisaka i drugih oblika rizika, istraživanje je identifikovalo ključne probleme i preporuke za poboljšanje situacije novinara.
U zaključku, Janković istakla je važnost obuke i edukacije zaposlenih, razvoja bezbjednosnih protokola, psihološke podrške i promovisanja kulture zaštite i zdravlja na radu u medijskim organizacijama.
Ovo gostovanje je pružilo dublji uvid u izazove s kojima se suočavaju novinari i istaklo potrebu za adekvatnim mjerama zaštite i podrške u medijskom sektoru.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
21.februar 2024.
Sa zadovoljstvom vas pozivamo da uzmete učešće na završnoj konferenciji posvećenoj prezentaciji rezultata istraživanja i Studije koja je rezultat tog istraživanja.
Konferencija će se održati 28. februara 2024. godine, u Upbeat Hub-u, ul Kralja Nikole 36, s početkom u 12 h.
Studija je nastala kao rezultat projekta "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika" čiji je cilj bio duboko istražiti psihosocijalne rizike koji utiču na kvalitet života, zdravlje i dužinu radnog i životnog vijeka novinara/ki u našoj zemlji. Važno je napomenuti da je ovo istraživanje prvo ovakve vrste koje je sprovedeno u Crnoj Gori.
Kroz analizu stresa, pritisaka, prijetnji, nesigurnosti i drugih oblika rizika kojima su novinari/ke izloženi u svom svakodnevnom radu, ovo istraživanje je imalo za cilj da osvijetli dublje slojeve problema i podstakne na konkretne akcije i rješenja. Istaknute preporuke, proizašle iz studije, obuhvataju obuku i edukaciju zaposlenih, razvoj bezbjednosnih protokola, obezbjeđivanje adekvatne zaštitne opreme, psihološku podršku, pravnu zaštitu, provjeru kvaliteta donijetih Akata o procjeni rizika na nivou medijskih organizacija, kao i promovisanje kulture zaštite i zdravlja na radu.
Na konferenciji će biti predstavljeni egzaktni podaci i nalazi do kojih smo došli, koji ukazuju na sistemske manjkavosti u sprovođenju cilja - zaštite zdravlja zaposlenih u medijskom sektoru. Takođe, biće diskutovano o preporukama koje proizlaze iz istraživanja i koracima ka unapređenju situacije u ovoj oblasti.
Vaše prisustvo na ovoj konferenciji od izuzetnog je značaja, jer rezultati studije su ključni kako za donosioce/teljke odluka, tako i za širu javnost. Nadamo se vašem dolasku i aktivnom učešću u diskusiji o ovoj važnoj temi.
Molimo vas da potvrdite svoje prisustvo do 27.02.2024. do 16 h.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
15.februar 2024.
Đina Janković je gostovala u Jutarnjem programu RTV Budva i tom prilikom predstavila projekat "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika". Ovo gostovanje bilo je prilika da se javnosti predstave detalji istraživanja koje je sprovedeno u okviru ovog projekta, kao i nedavno realizovane obuke za zaposlene u medijima.
Janković je naglasila ozbiljnost problema s kojima se novinari suočavaju u Crnoj Gori, uključujući nedostatak zaštite, kršenje njihovih prava i česte napade na novinare. Istakla je da je projekat osmišljen s ciljem istraživanja psihosocijalnih rizika s kojima se novinari suočavaju i njihovog uticaja na kvalitet života, zdravlje i dužinu životnog vijeka.
Tokom gostovanja, Đina je predstavila ključne rezultate nedavno sprovedenog istraživanja koje je obuhvatilo analizu radnih uslova novinara u Crnoj Gori. Rezultati istraživanja ukazuju na alarmantan uticaj psihosocijalnih rizika na njihovo fizičko i mentalno zdravlje.
Posebno je istakla nedavno realizovanu obuku za zaposlene u medijima, koja je organizovana kao dio projekta. Obuka je bila fokusirana na pružanje informacija i alata za suočavanje s psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu, kao i na promovisanje zdravih radnih navika i strategija za prevenciju stresa.
Tokom diskusije, Đina je naglasila važnost kontinuirane podrške novinarima i promocije zdravog radnog okruženja u medijskom sektoru. Istakla je da su novinari ključni za demokratsko društvo i da je njihova zaštita od suštinskog značaja za očuvanje slobode medija i jačanje vladavine prava.
Gostovanje Đine Janković u Jutarnjem programu RTV Budva predstavljalo je korak ka podizanju svijesti o problemima s kojima se novinari suočavaju u Crnoj Gori, kao i prilika za promociju projekta "Iza kamere ispred zdravlja" i njegovih ciljeva. Očekuje se da će rezultati ovog istraživanja i realizovane obuke doprinijeti unapređenju radnih uslova novinara i smanjenju psihosocijalnih rizika u medijskom sektoru.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira Evropska unija u Crnoj Gori , a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
13.februar 2024.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira Evropska unija u Crnoj Gori , a kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
10.februar 2024.
Gostovanje Đine Janković, u Dnevniku na TV Srpska, donelo je važan osvrt na nedavno održanu obuku za zaposlene u medijima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, koju je organizovala Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja – MADOP u saradnji sa Udruženjem zaštite na radu Crne Gore.
Obuka, održana 06.02.2023., okupila je 30 novinara koji su imali priliku da se upoznaju sa ključnim psihosocijalnim rizicima i ostalim izazovima sa kojima se suočavaju u svojoj profesiji. Ovi rizici, kako je istaknuto, često su izraženi usljed teških uslova rada, pritisaka, prijetnji i konstantnog stresa kojima su novinari često izloženi.
Gostujući eksperti, među kojima su bili Zlatko Popović, glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu, Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore, kao i Dragana Đokić, psihološkinja/psihoterapeutkinja sa bogatim iskustvom u ovoj oblasti, predstavili su učesnicima različite aspekte zaštite na radu i načine kako upravljati stresom i drugim izazovima koji utiču na fizičko i mentalno zdravlje novinara.
U fokusu razgovora bila je važnost podizanja svijesti o ovim problemima, kao i potreba za konkretnim koracima koje treba preduzeti kako bi se poboljšali radni uslovi novinara i smanjili psihosocijalni rizici. Osim toga, istaknuta je i važnost zakonske regulative u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i obaveza i odgovornosti poslodavaca i zaposlenih.
Nadalje, Đina Janković je naglasila da je tema zaštite novinara često zanemarena, iako ima ozbiljne posljedice po novinarsku profesiju i društvo uopšte. Ona je istakla da jačanje demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava zahteva adekvatnu zaštitu novinara i njihovih prava.
Uzimajući u obzir sve navedeno, postaje jasno da je ova obuka predstavljala korak ka podizanju svijesti o važnosti zaštite novinara i unapređenju njihovih radnih uslova. Dalji napori biće usmjereni ka kontinuiranom radu na ovim pitanjima, kako bi se novinarima omogućilo sigurno i produktivno obavljanje njihovog posla, što je od ključnog značaja za integritet novinarstva i demokratske procese u Crnoj Gori
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i djelom Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
09.februar 2024.
Međunarodna organizacija rada (ILO) biljleži da svakog dana 6.300 ljudi umre usljed nesreća na radnom mjestu ili profesionalnih bolesti, što čini ukupno više od 2,3 miliona smrtnih slučajeva godišnje. Osim toga, godišnje se bilježi 317 miliona povreda na radnim mjestima što dovodi do većeg odsustva sa posla. Gubici izazvani nesrećama na radnom mjestu procenjuju se na 4% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Podaci pokazuju da je BDP Crne Gore u 2022. godini iznosio je 5.924 miliona eura, što znači da je gubitak od 4% bio iznosio oko 236 960 000 eura. Ovaj značajan gubitak potencijalno bi mogao biti smanjen kroz povećana ulaganja u efikasniji sistem zaštite zdravlja i bezbjednosti na radu (ZZNR).
Opšta zaštita i zdravlje na radu (ZZNR) definisana je kao poznavanje anticipacije, prepoznavanja, procjene i kontrole opasnosti koje nastaju na radnom mjestu i mogu uticati na zdravlje i dobrobit zaposlenih, uzimajući u obzir potencijalne posljedice po okolnu zajednicu i opštu sredinu. Bezbjednost na radu je zajednička odgovornost.
Poslodavci treba da obezbjede zaposlenima informacije i obuke vezane za bezbjednost kako bi bili svjesni potencijalnih rizika i relevantnih bezbjednosnih mjera koje treba preduzeti, dok zaposleni moraju primenjivati bezbjednosne mjere. Uprava i zaposleni moraju dati najviši prioritet principu prevencije.
TV industrija ima različite aktivnosti u svom radu, uključujući predprodukciju, produkciju i postprodukciju, snimanje na terenu za intervjue i prikupljanje vijesti. Stoga je neophodno obezbijediti sigurno radno okruženje i procedure. Svaki zaposleni u industriji, posebno TV novinar, suočava se sa različitim i jedinstvenim rizicima zbog različitih faktora izloženosti kao što su radno okruženje, ponašanje, rukovanje opremom i dr. Istina je da profesionalci u industriji TV medija treba da imaju sposobnost upravljanja različitim situacijama, prepoznavanja opasnosti u radnom okruženju i praćenja sopstvenog stanja blagostanja, ali je neophodno i da uprava promoviše dobru kulturu ZZNR.
Profesionalci u industriji TV medija suočavaju se sa opasnim uslovima u svom radnom okruženju. To iziskuje potrebu za uspostavljanjem dobre kulture ZZNR radi ublažavanja, a ako je moguće i eliminacije negativnih uticaja na zdravlje i bezbjednost zaposlenih.
08.februar 2024.
Đina Janković, iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore, bila je gošća Jutarnjeg programa na TV E, gdje je razgovarala o nedavno održanoj obuci za zaposlene u medijima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Tokom gostovanja, Đina je istakla značaj obuke koja je organizovana u okviru projekta "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika", koji su realizovali Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja – MADOP i Udruženje zaštite na radu Crne Gore. Naglasila je da je obuci prisustvovalo 30 novinara, a da su je vodili eksperti iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, među kojima su bili Zlatko Popović, glavni inspektor zaštite i zdravlja na radu i psihološkinja/psihoterapeutkinja Dragana Đokić, s bogatim iskustvom u ovoj oblasti.
Glavni cilj obuke bio je osvješćivanje zaposlenih u medijima o psihosocijalnim rizicima i izazovima s kojima se novinari i ostali zaposleni u medijima suočavaju, uzimajući u obzir teške uslove rada, pritiske, prijetnje i nasilje s kojima se često susreću. Đina je istakla da nedostatak efikasne zaštite novinara dodatno otežava situaciju, te da ova tema često biva zanemarena, iako ima ozbiljne posljedice po novinare i novinarstvo u Crnoj Gori.
Takođe, Đina je istakla važnost povećanja svijesti o ovim problemima i njihove adekvatne adrese, kao ključnog koraka za jačanje demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava u zemlji.
Gostovanje Đine Janković u Jutarnjem programu na TV E bilo je odlična prilika da se informiše šira javnost o ovim važnim temama i da se naglasi potreba za zaštitom novinara i poboljšanjem njihovih radnih uslova, što je doprinijelo podizanju svijesti o psihosocijalnim rizicima sa kojima se novinari suočavaju.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i djelom Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
07.februar 2024.
Upravljanje zaštitom i zdravljem na radu (ZZNR) u poslovanju povezano je sa poboljšanom performansom i profitabilnošću. Svi u poslovanju, uključujući poslodavce, zaposlene i podizvođače, mogu imati koristi od unapređenih politika i praksi ZZNR koje u prvi plan stavljaju 'ljude' dok prolaze kroz složen i izazovan komercijalni pejzaž. Televizijska (TV) industrija je jedna od industrija sa rastućim izazovima, uključujući psihosocijalne rizike, stres na radu i nezarazne bolesti. Opasni nivoi povreda usljed rukovanja teškom opremom i rekvizitima, nesreće na setu, umor usljed zgusnutih produkscijskih rasporeda i budžetski problemi, ponekad zapostavljaju bezbjednost zaposlenih.
Zaštita bezbjednosti i zdravlja zaposlenih na radnom mjestu jedan je od stubova političkog okvira Međunarodne organizacije rada (ILO). Međunarodni radni standardi smatraju zaštitu i zdravlje na radu odgovornošću koja je podijeljena između poslodavca i zaposlenih. Poslodavac ima obavezu da obezbjedi sigurno i zdravo radno okruženje eliminisanjem i kontrolisanjem rizika, obučavajući zaposlene i pružajući im informacije i alate za sprječavanje radnih nesreća i bolesti, dok se od zaposlenih očekuje da prate smjernice za zaštitu i zdravlje koje im pruža poslodavac. Implementacijom programa bezbjednosti na radnom mjestu, zaposleni mogu očekivati smanjenje stope profesionalnih bolesti i povreda, kao i značajan povrat ulaganja
06.februar 2024.
U okviru projekta “Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika“, koji realizuje Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja – MADOP i Udruženje zaštite na radu Crne Gore organizovana je obuka za zaposlene u medijima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Obuci koja je održana 06.02.2023. prisustvovalo je 30 novinara.
Obuku su voditi eksperti iz oblasti zaštite i zdravlja na radu: Zlatko Popović, glavni inspeltot zaštite i zdravlja na radu, Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore i Dragana Đokić. psihološkinja/psohoterapeutkinja s bogatim iskustvom u ovoj oblasti.
Glavni cilj obuke je bilo osvješćivanje zaposlenih u medijima o psihosocijalnim rizicima i izazovima sa kojima se novinari i ostali zaposleni u medijima suočavaju, uzimajući u obzir činjenicu da često rade u teškim uslovima, izloženi pritiscima, prijetnjama i nasilju. Nedostatak efikasne zaštite novinara i druga kršenja njihovih prava dodatno otežava situaciju. Novinarska profesija nosi sa sobom specifične probleme i prepreke koji utiču na dužinu životnog vijeka novinara. Stres, tortura, psihosocijalni rizici i drugi izazovi imaju ozbiljan uticaj na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, što rezultira skraćenjem životnog vijeka i visokom stopom umiranja u mladim godinama. Ova tema je često zanemarena, iako ima ozbiljne posljedice po novinare i novinarstvo u Crnoj Gori uopšte.
Povećanje svijesti o tim problemima i njihova adekvatna adresacija su ključni za jačanje demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava u zemlji. Stoga, cilj je bio da se istakne važnost zaštite novinara i njihovih prava, te da se podstaknu relevantne institucije da preduzmu konkretne korake za poboljšanje radnih uslova novinara i smanjenje psihosocijalnih rizika.
Takođe, bitno je bilo da se sami novinari, kao i ostali zaposleni u medijima, upoznaju sa različitim rizicima, poput psiho-socijalnih rizika, uticaja stresa, burnout-a i načinima na koje mogu upravljati njima, kao i o zakonskoj regulativi u oblasti zaštite i zdravlja na radu, obavezama i odgovornostima poslodavaca, kao i pravima i odgovornostima zaposlenih.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i djelom Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
05.februar 2024.
Đina Janković, predstavnica Udruženja zaštite na radu Crne Gore, bila je gost emisije na Gradska TV, gde je najavila obuku pod nazivom "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika". Cilj gostovanja bio je da se informiše javnost o psihosocijalnim rizicima i izazovima s kojima se novinari suočavaju u svom radu, te da se pozovu svi zainteresovani da se prijave i učestvuju u obuci.
U toku gostovanja, Đina Janković je naglasila važnost ove obuke, ističući da novinari često rade u teškim uslovima, izloženi pritiscima, prijetnjama i nasilju, što može ozbiljno uticati na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Govorila je o specifičnim problemima i preprekama koje novinari suočavaju tokom svoje karijere, kao što su stres, tortura i drugi psiho-socijalni rizici, naglašavajući da ovi faktori mogu dovesti do skraćenja životnog vijeka i visoke stope umiranja u mladim godinama.
Takođe, Đina je predstavila ciljeve obuke, među kojima su osvješćivanje zaposlenih u medijima o rizicima, upoznavanje sa zakonskom regulativom u oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i podsticanje relevantnih institucija da preduzmu konkretne korake za poboljšanje radnih uslova novinara i smanjenje psihosocijalnih rizika.
Gledaoci emisije su imali priliku da čuju o programu obuke, kao i o aktivnostima koje će biti realizovane u okviru projekta "Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika", što je dodatno podstaklo interesovanje za prijavljivanje i učešće u obuci.
Gostovanje je bilo korisno u promociji obuke i podizanju svijesti o važnosti zaštite novinara i njihovih prava, te je doprinelo širenju informacija o psihosocijalnim rizicima sa kojima se novinari suočavaju u svom svakodnevnom radu.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira EU i djelom Ministarstvo javne uprave u Crnoj Gori.
30.januar 2024.
06.02.2023. sa početkom u 10.00 h u UpBeat Hub-u, adresa: Kralja Nikole 36, Podgorica.
U okviru projekta “Iza kamere ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika“, koji realizuje Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja - MADOP, u saradnji sa Udruženjem zaštite na radu Crne Gore i Sindikatom medija, a koji je podržan kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Građanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika, biće organizovana obuka za zaposlene u medijima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Obuka će se održati u utorak, 06.02.2023. sa početkom u 10.00 h u UpBeat Hub-u, adresa: Kralja Nikole 36, Podgorica.
Cilj obuke
Glavni cilj obuke je osvješćivanje zaposlenih u medijima o psihosocijalnim rizicima i izazovima sa kojima se novinari/ke i ostali zaposleni u medijima suočavaju, uzimajući u obzir činjenicu da često rade u teškim uslovima, izloženi pritiscima, prijetnjama i nasilju. Nedostatak efikasne zaštite novinara/ki i druga kršenja njihovih prava dodatno otežava situaciju. Novinarska profesija nosi sa sobom specifične probleme i prepreke koji utiču na dužinu životnog vijeka novinara/ki. Stres, tortura, psihosocijalni rizici i drugi izazovi imaju ozbiljan uticaj na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, što rezultira skraćenjem životnog vijeka i visokom stopom umiranja u mladim godinama.
Ova tema je često zanemarena, iako ima ozbiljne posljedice po novinare/ke i novinarstvo u Crnoj Gori uopšte. Povećanje svijesti o tim problemima i njihova adekvatna adresacija su ključni za jačanje demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava u zemlji.
Stoga, cilj nam je da se istakne važnost zaštite novinara/ki i njihovih prava, te da se podstaknu relevantne institucije da preduzmu konkretne korake za poboljšanje radnih uslova novinara/ki i smanjenje psihosocijalnih rizika. Takođe, bitno je da se sami/e novinari/ke, kao i ostali zaposleni u medijima, upoznaju sa različitim rizicima, poput psiho-socijalnih rizika, uticaja stresa, burnout-a i načinima na koje mogu upravljati njima.
Ovaj projekat podržava ciljeve Medijske strategije Crne Gore 2023-2027. i doprinosi ostvarenju planiranih promjena, a njegova relevantnost je u bavljenju ozbiljnim problemom kršenja novinarskih prava u Crnoj Gori, doprinosu ostvarenja nacionalnih medijskih strategija i ciljeva, a ima potencijal da pokrene pozitivne promjene u zaštiti novinara/ki na njihovim radnim mjestima.
Obuku će voditi eksperti/kinje iz oblasti zaštite i zdravlja na radu, kao i psiholozi/škinje s bogatim iskustvom u ovoj oblasti.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa Udruženje zaštite na radu Crne Gore / SWAM, podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode Gradjanska alijansa, Beogradski centar za ljudska prava|BCHR i Međunarodna komisija pravnika.
Preuzmi sa linka pozivno pismo za obuku
LINK
02.novembar 2023.
Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti za zločine protiv novinara, koji se obilježava 2. novembra, i ove godine podsjeća na ozbiljne posljedice po novinarski rad i pristup informacijama od javnog interesa, koji su rezultat neadekvatne zaštite života i dostojanstva novinara.
📌 #MADOP iskazuje podršku principima Kampanje za zaštitu novinara, koju je Savjet Evrope lansirao u oktobru ove godine i čiji su ciljevi
- promovisanje razvoja odgovarajućih kampanja na nacionalnom nivou;
- podsticanje država da preduzmu mjere ka usvajanju nacionalnog Akcionog plana za bezbjednost novinara;
- pružanje pomoći razvoju odgovarajućih zakonskih i institucionalnih okvira na nacionalnom nivou;
- efektivno i značajno mijenjanje situacije u praksi.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje #MADOP u saradnji sa @uznr.me , podržan je kroz poziv “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori - IPA/2022/439-819”, koji sprovode @gradjanskaalijansa , @bgcentar i Međunarodna komisija pravnika.
Projekat finansira Evropska unija 🇪🇺, a kofinansira @min_javneuprave_cg.
19.oktobar 2023.
Ovom Strategijom jasno su definisati ciljevi, pravci razvoja, i budući planovi kako bi se obezbijedilo povoljno okruženje za slobodu informisanja, protok ideja i mišljenja u ostvarivanju javnog interesa, kao i uređeno medijsko tržište. Na ovaj način stvoriće se uslovi za rad, koji će doprinijeti unapređenju ambijenta za slobodno i profesionalno novinarstvo, odnosno da građanima/kama bude omogućeno pravo na istinite, pravovremene i cjelovite informacije.
Osim standardno loših uslova rada, praćenih radom na crno, neisplaćenim prekovremenim radom ili radom u toku praznika, pritiscima, samocenzurom i strahom od mogućih napada, crnogorski novinari/ki su tokom 2020. godine imali i dodatan strah za život sa obzirom na to da su radili u uslovima pandemije koronavirusa. Ne postoje mehanizmi kojima se novinarima/kama pruža socijalna zaštita u slučaju promjene vlasništva ili redakcije. Ekonomski i socijalni položaj novinara/ki i dalje obilježavaju loš materijalni status, pritisci, preopterećenost i strah. Osim loših zarada, problem su i nedostatak opreme, mogućnosti usavršavanja i napredovanja. Sve ovo dovodi do napuštanja profesije od strane velikog broja novinara/ki. Manjak zaposlenih dovodi do preopterećenosti novinara/ki da zadovolje „dnevnu traku” i objavljuju svakodnevno veliki broj tekstova/priloga, što u konačnom utiče na pad kvaliteta novinarstva i gotovo gašenja istraživačkih poduhvata u redakcijama.
Veliki problem medijske scene su i dalje potpuno neregulisan status frilensera (novinara/ki koji obavljaju novinarsku djelatnost kao slobodno zanimanje) i honoraraca, odnosno novinara/ki i drugih medijskih radnika/ca koji su angažovani projektno ili po ugovorima o autorskom djelu. Osim što mahom nijesu zakonom prepoznati, ni medijska zajednica i istraživanja koja se vrše u medijima ne nude neke podatke koji oslikavaju njihov specifičan položaj: nema podataka ni o broju, zaradama i/ili o osiguranju frilensera, a isto je i sa honorarcima. Nesigurne zarade, koje su ispod prosjeka na nivou države i koje zavise od broja tekstova, prati nedovoljna zakonska zaštita. Položaj zaposlenih u drugim sektorima možda najbolje opisuje činjenica da je polovina prinuđena da radi za više od jedne redakcije u matičnom mediju, dok je isti broj njih zaposlen u više od dva medija.
Predstavnici/e ovih profesija takođe nijesu u prilici da se usavršavaju. U posljednjoj godini (2022. godina), a prema podacima NVO Centar za građansko obrazovanje 106, u toku 2022. godine, zabilježeno je 19 napada i prijetnji u odnosu na novinare, novinarke i medijske kuće, od čega 8 napada na novinare/novinarke, 7 prijetnji novinarima/novinarkama putem interneta, tri napada na medijske kuće i jedna prijetnja medijskim kućama.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje NVO MADOP, u saradnji sa NVO UZNR CG, podržan je kroz poziv „Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori- IPA/2022/439-819“ koji sprovode Građanska Alijansa (GA), Beogradski centar za ljudska prava i Međunarodna komisije pravnika. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
18.oktobar 2023.
Mladi novinari, posebno oni u fazi obrazovanja, suočavaju se s različitim izazovima u svijetu novinarstva, gdje je tehnologija postala ključni faktor. Učeći da prate vijesti, analiziraju informacije i proizvode medijski sadržaj, mladi novinari se suočavaju sa složenim izazovima i specifičnostima ovog zanata. Ovoj grupi dodatno prijeti nekoliko faktora ranjivosti:
1. Nedostatak praktičnog iskustva: Mladi novinari, iako dobijaju teorijsku osnovu tokom studija, često nedostaje prilika za sticanje praktičnih vještina i iskustava koje su neophodne za rad u novinarstvu.
2. Tehnološka tranzicija: Brzina razvoja tehnologije često dovodi do toga da mladi novinari moraju konstantno pratiti promjene kako bi ostali relevantni. Njihova nedovoljna upućenost u nove tehnološke trendove može biti izazov.
3. Nedostatak medijske pismenosti: Iako se bave medijskim sadržajem, veliki broj mladih ne razumije kompleksnosti medijskog okruženja i nema dovoljno kritičkog stava prilikom praćenja vijesti. Nedostatak razumijevanja konteksta, pozadine vijesti i implikacija mogu uticati na kvalitet njihovog rada.
4. Pritisci na profesionalnu etiku: Mladi novinari često nailaze na pritiske u pogledu etičkih odluka, posebno u pitanjima kao što su tretiranje žrtava ili zaštita izvora informacija. Nedostatak iskustva može dovesti do grešaka u procjeni situacija, a stres kojem su pritom izloženi, negativno utiče na njihovo zdravlje.
5. Neadekvatno obrazovanje: Nastavni programi u oblasti novinarstva često ne pružaju dovoljno praktičnog znanja i vještina potrebnih za rad u medijskom sektoru, što mlade novinare čini ranjivim kada stupaju na teren.
S obzirom na ove faktore ranjivosti, mladi novinari su izloženi dodatnom stresu i izazovima, posebno kada se suočavaju s rizičnim situacijama u novinarstvu. Njihova spremnost za suočavanje s kompleksnošću novinarskog posla, kao i pravilno razumijevanje etičkih principa i novinarskih standarda, ključni su za njihov uspjeh i opstanak u ovom sektoru. Edukacija, prilike za sticanje praktičnog iskustva i mentorstvo ključni su za podršku i zaštitu mladih novinara u ovoj izazovnoj profesiji.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje NVO MADOP, u saradnji sa NVO UZNR CG, podržan je kroz poziv „Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori- IPA/2022/439-819“ koji sprovode Građanska Alijansa (GA), Beogradski centar za ljudska prava i Međunarodna komisije pravnika. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
05.oktobar 2023.
U cilju istraživanja i osvješćivanja o psihosocijalnim rizicima i izazovima sa kojima se novinari suočavaju u Crnoj Gori, uzimajući u obzir činjenicu da često rade u teškim uslovima, izloženi pritiscima, prijetnjama i nasilju, predstavnici MADOP-a su organizovali sastanak sa Sindikatom medija Crne Gore.
Kroz projekat „Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika“ se nastoji skrenuti pažnja na specifične probleme i prepreke koje novinarska profesija nosi sa sobom, a koji utiču na dužinu životnog vijeka novinara. Stres, tortura, psihosocijalni rizici, često prisutan „burn out“ sindrom i drugi izazovi, imaju ozbiljan uticaj na njihovo fizičko i mentalno zdravlje, što rezultira skraćenjem životnog vijeka i visokom stopom umiranja u mladim godinama.
U Crnoj Gori ne postoje zvanični podaci o tome, ali istraživanjima koja su rađena u Srbiji pokazuju da je prosječan životni vijek novinara u toj zemlji oko 55 godina, a oni rijetki koji dočekaju penziju nju uživaju u prosjeku oko šest godina. Ovaj projekat je od izuzetne važnosti i relevantan je u kontekstu brojnih izazova sa kojima se Crne Gora suočava, jer se bavi temom koja je često zanemarena, ali ima ozbiljne posljedice po novinare i novinarstvo kao cjelinu. Povećanje svijesti o tim problemima i njihova adekvatna adresacija su ključni za jačanje demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava u zemlji.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje NVO MADOP, u saradnji sa NVO UZNR CG, podržan je kroz poziv „Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori- IPA/2022/439-819“ koji sprovode Građanska Alijansa (GA), Beogradski centar za ljudska prava i Međunarodna komisije pravnika. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
12.septembar 2023.
Vještačka inteligencija je sve više prisutna u novinarskom svijetu, a prema istraživanju američkog instituta "Future Today", postoji zabrinutost da bi njen razvoj mogao postati ozbiljna prijetnja za novinarsku profesiju, što doprinosi dodatnom povećanju stresa i nesigurnosti, kojima su novinari ionako izloženi.
Studija ističe da već postoje organizacije koje koriste vještačka inteligenciju za generisanje članaka na osnovu podataka poput rezultata sportskih događaja ili finansijskih vijesti, a dalji razvoj te tehnologije omogućava pisanje članaka bez direktnog angažmana novinara.
Prema prognozama instituta, do 2023. godine će čak polovina interakcija ljudi i računara biti putem glasa, omogućavajući novinarima da "diktiraju" informacije koje će računar kasnije pretvoriti u tekst.
Ova studija upozorava da bi ovakav razvoj tehnologije mogao rezultirati isključivanjem novinara iz direktnog stvaranja tekstova, predstavljajući potencijalnu "egzistencijalnu prijetnju" budućnosti novinarstva. #VještačkaInteligencija #Novinarstvo #BudućnostMedija
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje NVO MADOP, u saradnji sa NVO UZNR CG, podržan je kroz poziv „Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori- IPA/2022/439-819“ koji sprovode Građanska Alijansa (GA), Beogradski centar za ljudska prava i Međunarodna komisije pravnika. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
15.septembar 2023.
Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u medijima. Diskusija o ravnopravnosti i predstavljanju žena u novinarstvu postaje sve važnija. Rezultati istraživanja pokazuju poražavajuću stvarnost - samo mali postotak vijesti prezentuju žene, a još manje žene imaju ulogu nositeljki vijesti. Ključno je podizanje svijest o ovoj problematici kako bi se promijenila slika u medijima.
Ako su žene i prisutne u informativnim emisijama, to su onda uglavnom žene političarke, a rijetko kada stručnjakinje iz različitih oblasti. Kada je u okviru jednog anketiranja novinarima/kama postavljeno pitanje „Zašto ne pozivate žene stručnjakinje u informativne emisije, ili ih upitate za komentar?“, većina novinara, ali i novinarki je odgovorilo kako zapravo nisu razmišljali o tome.
Takođe, novinari i novinarke često ne znaju što je uopšte diskriminacija, što pokazuju rezultati svih sprovedenih istraživanja. Pitanja rodne ravnopravnosti nisu u fokusu crnogorskog društva ni političkih elita, što se svakako mora promijeniti. Ako političke elite počnu razmatrati ovo pitanje, onda će mediji to zasigurno propratiti". Nažalost, pred lokalne, nacionalne i evropske izbore žene su više medijski propraćene, no na potpuno seksistički i diskriminatorni način.
Više uopšte ne postoje tzv. ženski časopisi kakvi su postojali u SFRJ, koji su predstavljali i svojevrsnu evropsku avangardu u problematiziranju položaja žene u društvu. Danas su ženski časopisi kozmetika, seks i plastične operacije. Iako u novinarstvu radi veliki broj žena, pitanje je ko su im urednici i/ili urednice te pod kakvim su tržišnim pritiskom.
#Ravnopravnost #Mediji #ŽenskiGlas".
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje NVO MADOP, u saradnji sa NVO UZNR CG, podržan je kroz poziv „Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori- IPA/2022/439-819“ koji sprovode Građanska Alijansa (GA), Beogradski centar za ljudska prava i Međunarodna komisije pravnika. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
05.septembar 2023.
Mreža za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja - MADOP je 01.09.2023. potpisala ugovor sa NVO Građanska alijansa od koje je dobila finansijska sredstva, u okviru njihovog subgranting programa, a u okviru projekta “Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori”. Projekat je podržan od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i kofinansiran od Ministarstva javne uprave, a realizuje se u saradnji sa partnerima Beogradskim centrom za ljudska prava i Međunarodnom komisijom pravnika.
Konkurs je bio otvoren od 15. maja do 3. jula, na koji je pristiglo 20 projektnih aplikacija, od kojih su njih šest dobile finansijska sredstva u iznosu od 5000 do 7000 eura.
Pres konferenciju je otvorila projektna menadžerka Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ana
Mariguesa Lorentzen, koja je u svom uvodnom govoru istakla važnost civilnog društva u procesu demokratizacije i zaštite ljudskih prava. Ona je naglasila da su ljudska prava i vladavina prava temeljne vrijednosti EU i ključni faktori u pregovaračkom procesu za pristupanje Crne Gore EU. Dodala je da je podrška civilnom društvu dio šireg napora EU da pomogne Crnoj Gori u dostizanju evropskih standarda i da rade zajedno sa nacionalnim vlastima i civilnim društvom kako bi stvorili bolje uslove za građane Crne Gore i pružili podršku u procesu evropskih integracija, uz nadu da će ova saradnja donijeti stvarne koristi crnogorskom društvu i njegovim građanima.
Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović, predstavio je detalje projekta “Bez nekažnjivosti za povredu i kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori” koji je pokrenut s ciljem da doprinese demokratizaciji, jačanju vladavine prava i zaštiti ljudskih prava, posebno ranjivih i marginalizovanih grupa, u skladu sa procesom pristupanja EU.
NVO MADOP je dobila finansijsku podršku za realizaciju projekta “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, čije aktivnosti će biti usmjerene na podizanje svijesti o psihosocijalnim rizicima i izazovima sa kojima se suočavaju novinari u Crnoj Gori.
Projekat “Iza kamere, ispred zdravlja: Novinarski životni vijek u sjenci rizika”, koji realizuje NVO MADOP, u saradnji sa NVO UZNR CG, podržan je kroz poziv „Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori- IPA/2022/439-819“ koji sprovode Građanska Alijansa (GA), Beogradski centar za ljudska prava i Međunarodna komisije pravnika. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
01.septembar 2023.
Dobrodošli na web prezentaciju MADOP-a, mreže za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja. Na našem web sajtu bićete redovno upoznati sa projektima i aktivnostima udruženja.
MADOP je udruženje za afirmaciju društveno odgovornog poslovanja. Cilj udruženja je i briga o zaposlenima, poslovnim partnerima i konkurenciji. MADOP podržava zajednice koje promovišu zaštitu životne sredine i organizuje edukacije, obuke i seminare u vezi društveno odgovornog poslovanja.
Adresa: Žabljačka 5
81000 Podgorica, Crna Gora
Email: nvomadop@gmail.com
Telefon: +382 67 412 900